Óttaslegnir trśmenn, takiš gleši ykkar į nż

Ef enginn er Guš er allt tilgangslaust, ekkert réttlęti til, ekkert er satt eša rétt, gott eša slęmt, lķfiš ašeins hvatir og efni.

Žetta er hér um bil inntak allrar trśar. Margir vilja žó ekki višurkenna žaš, en žaš kemur jafnan ķ ljós, eftir smį rökręšur, aš trśin er tilfinningaleg undankomuleiš frį heimsmynd sem ekki fellur ķ kramiš.

Ef ég er bara dżr og allar mķnar hvatir miša aš žvķ einu aš koma genum mķnum įfram, hvaš žį?

Jį, hvaš gera bęndur žį?

Stašreyndin er sś, kęru óttaslegnu sįlir, aš viš žurfum ekkert aš gera žó viš komumst aš žessari nišurstöšu um tilveruna. Viš erum til, žaš er okkar inngangspunktur, a.m.k. sį eini sem viš höfum haldbęra žekkingu į og erum sęmilega sammįla um. Žar hefjum viš leikinn, hvernig sem okkur lķkar žaš.

Ķ bśddismanum er talaš um aš finna įnęgju ķ daglegu lķfi, hversu takmarkaš sem žaš kann aš viršast. Žannig į klįr bśddisti aš geta veriš blśssandi kįtur lokašur alla ęvi inni ķ 10 fermetra fangaklefa. Tilveran er e.t.v. óendanlega stór fangaklefi, en žaš er ašeins undir einstaklingnum komiš hvort hann ętlar aš vera sįttur viš žaš eša leišur yfir žvķ.

Sś hugmynd aš tilveran sé óbęrileg, ef enginn er tilgangurinn meš henni fyrir einhverja utanaškomandi vitund, er eingöngu hįš hvatvķsi okkar og lundarfari. Ķ hvert einasta sinn sem eitthvaš kemur fyrir okkur, eša viš įttum okkur į einhverju, er žaš undir okkur sjįlfum komiš hvort viš bregšumst viš meš reiši, uppgjöf og gremju, eša hvort viš sęttum okkur viš oršinn hlut og glešjumst jafnvel yfir honum.

Žannig er žaš fullkomin sjįlfsblekking aš telja sér trś um aš žaš sé skilyršislaust slęmt og nišurdrepandi, aš vera lķfvera meš nįttśrulegar hvatir og efnafręšilega hugsun. Žvķ allar hugmyndir um aš žį séum viš bara lķffręšilegar vélar, sem geti ekki gert annaš en eitthvaš įkvešiš, eru skammsżnar įlyktanir, sem aldrei komast nęrri žvķ aš endurspegla raunveruleikann.

Žaš veršur žvķ aldrei rétt aš fullyrša aš sé lķfiš svona eša hinsegin sé allt vonlaust. Og aš žvķ sögšu er įgętt aš įrétta eftirfarandi:

Žrįtt fyrir aš vera bara lķfverur meš efnafręšilega hugsun og mešvitund...

  • -veršum viš ekki skyndilega sišlaus
  • -veršur žaš ekki skyndilega tilgangslaust aš vera almennilegur viš ašra
  • -veršur žaš ekki skyndilega vonlaust aš įkveša hvaš viš sem žjóšfélag teljum rétt eša rangt
  • -veršur žaš ekki skyndilega hręšilegra en ella aš deyja
  • -veršur žaš ekki skyndilega hręšilegra aš missa įstvin
  • -veršur žaš ekki skyndilega ómögulegt aš sjį fegurš ķ tilverunni
  • -veršur žaš ekki skyndilega erfitt aš sętta sig viš įföll
  • -veršur žaš ekki skyndilega erfišara aš hętta aš drekka eša dópa
  • -veršur lķfiš ekki skyndilega svo fįrįnlegt aš ekki sé hęgt aš taka žaš alvarlega
  • -veršur lķfiš ekki skyndilega svo žurrt aš ekki megi hafa af žvķ gaman

Nei, tilveran er žaš sem hśn er, hvort sem viš leitum leiša til aš smygla hugsun okkar śt śr henni meš klękjum, eša leyfum okkur aš glešjast yfir henni eins og hśn er.


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Arnar

Hef einmitt oft spurt trśaša aš žvķ, žegar žeir halda žvķ fram aš žaš sé ekkert sišferši įn trśar, hvort žeir (sjįlfir) vęru slęmar persónur ef žeir hefšu ekki trśnna.

Hingaš til hefur engin svaraš mér.

Arnar, 7.8.2009 kl. 09:11

2 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Ég hef oft spurt trślausa aš žvķ hver vęri ešlismunurinn į manni og dżri og hvers vegna mašurinn ętti aš vera bundin einhverjum öšrum sišalögmįlum en žau.

Hingaš til hefur engin svaraš mér

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 09:56

3 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Hva' ég skal svara žér Svanur Gķsli.

Žaš er enginn ešlismunur į manni og dżri, annar en greindin, og viš erum ekki bundin öšrum sišalögmįlum en žau, öšrum en žeim sem greindin segir okkur aš séu skynsamleg.

Žannig sér žaš hver mašur aš gullna reglan er undirstaša žess aš hęgt sé aš treysta nįunganum sęmilega og žar hefuršu žaš.

Greindin "bindur" okkur viš įkvešnar sišahugmyndir, en žaš er ekki algilt aš žaš virki, frekar en gušleg sišalögmįl tryggja hegšun trśašra.

Žarna, žetta var ekkert flókiš!

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 10:15

4 Smįmynd: Sęmundur Bjarnason

Ef dżr hafa "einhverja" greind žį er žetta stigsmunur en ekki ešlis. Er žaš žį sjįlfsvitundin? Ef dżr hafa einhverja "sjįlfsvitund" er um stigsmun en ekki ešlis aš ręša. Mér finnst spurningunni um ešlismun manna og dżra aldrei hafa veriš svaraš nógu vel. En mašurinn "vill" vera bundinn einhverjum sišalögmįlum. Er žetta žį spurning um vilja? "Vilja" dżrin ekki lķka?

Sęmundur Bjarnason, 7.8.2009 kl. 10:45

5 Smįmynd: Arnar

Svanur: Ég hef oft spurt trślausa aš žvķ hver vęri ešlismunurinn į manni og dżri og hvers vegna mašurinn ętti aš vera bundin einhverjum öšrum sišalögmįlum en žau.

Žaš er engin ešlismunur į manni og dżri, menn eru spendżr sem eiga sameiginlegan forföšur og öll önnur spendżr.

Varšandi sišalögmįl žį eru engin algild sišalögmįl mešal dżra en hvert samfélag dżra skapar sķn eigin sišalögmįl.  Žess vegna er bara kjįnalegt aš leggja žetta aš jöfnu eša tengja žaš saman.  Ólķkir hópar manna hafa ólķk sišalögmįl svo žaš er ekki viš öšru aš bśast en ólķkar tegundir dżra hafi ólķka siši.

Hananś, tvö svör į sama klukkutķma.

Arnar, 7.8.2009 kl. 11:09

6 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Žetta er hįrrétt hjį Sęmundi. Greind getur ekki veriš ešlismunur hafi dżr greind, ašeins stigsmunur. Žś vešur aš gera betur kęri Kristinn ef žś vilt standa viš stóru oršin :)

Margir af mestu nķšingum heimsins hafa veriš afburša greindir en um leiš annaš hvort samviskulausir eša hafa kosiš aš snišganga hana ķ krafti greindar sinnar.

Mótun samviskunnar felur ķ sér innrętingu žess sem viš nefnum stundum andlegra dygša sem hafa ekkert meš greind aš gera. Miskunnsemi er ein žeirra, réttlętiskennd önnur, fórnfżsi sś žrišja. Milli žeirra og greindarvķstölu viškomandi er ekki naušsynlega neitt samband.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 11:39

7 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Jį, tvö mismunandi svör Arnar, hvort er rétt?

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 11:42

8 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Bahh ešlismunur/stigsmunur. Hvaša leikur er žetta?

Viš erum aš tala um įkvešiš stig greindar sem felur ķ sér getuna til aš skilja mikilvęgi gullnu reglunnar.

Ég er ekkert aš halda žvķ fram aš bein tengsl séu eftir žaš į milli greindar og sišgęšis, alls ekki. En upp til hópa erum viš sęmilega almennileg viš hvort annaš, og žaš kemur til af umręddu greindarstigi, samkennd og lęršu sišferši.

Žaš mętti svo leggja mun meiri įherslu į žaš ķ samfélaginu aš finna leišir til aš hįmarka žį eiginleika ķ fólki, įn žess endilega aš demba sér ķ trśarbragšasśpuna.

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 11:48

9 Smįmynd: Arnar

Žar sem hluti af spurningu žinni er heimspekileg ešlis ('hvers vegna mašurinn ętti aš vera bundin einhverjum öšrum sišalögmįlum') žį er ekki til neitt eitt rétt svar.

Svar er hinsvegar svar.

Arnar, 7.8.2009 kl. 11:54

10 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Žś hlżtur aš skilja muninn į ešlismun og stigsmun Kristinn. Ef žaš sem viš skilgreinum sem greind vęri ašeins til hjį mönnum, en ekki dżrum, vęri um ešlismun aš ręša. Žetta er mikilvęgt žvķ ég t.d. er žeirrar skošunnar um aš žaš sé ešlismunur į dżrum og mönnum sem er fólgin ķ öšru en žaš sem viš venjulega köllum greind. Getan til aš hugsa abstrakt, draga vķšękar įlyktanir og uppgötva ešli nįttśrunnar, eru t.d. einkenni žessa ešlismunar. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi žessa getu. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi żmyndunarafl. Ekkert dżr hefur hefur skapaš sišmenningu nema mašurinn. Allt žetta gerir manninn einstakan ogallt öršuvķsi en dżrin žótt hann deili vissulega meš dżrunum efnislegum uppruna sķnum.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 12:08

11 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

OK Arnar, fyrst aš žś metur sišfręšina sem fyrst og fremst heimspekilegt višfangsefni, veršur žś aš višurkenna aš hśn heyrir fyrst og fremst til heimi manna. Um heimsspeki veršur ekki fjallaš af neinu viti nema aš trś og trśarbrögš komi žar viš sögu Žetta veistu örugglega en samt undrar žś žig į žvķ aš fólk skuli ętķš tengja žetta tvennt, trś og sišferši.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 12:15

12 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Jś aušvitaš skil ég oršin. Ég fę bara ekki séš aš žau eigi viš.

Viš höfum tekiš žessa rimmu įšur og viš žekkjum afstöšu hins. Ég er ósammįla žvķ aš žessi ašgreining sem žś talar um sé fyrir hendi. Mannfręšingar hafa skošaš samfélög mannapa og fundiš žar grķšarmargt af okkar hegšun sem viš teljum einstök mešal okkar.

M.a. žess vegna tel ég ašeins um stigsmun aš ręša, ekki ešlismun. Spurningum žķnum hefur veriš svaraš, žaš eina sem er aš er aš žau falla ekki aš forsendum sem žś gefur žér: aš um ešlismun sé aš ręša og śt frį honum megi draga allskyns įlyktanir.

mbk,

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 12:17

13 Smįmynd: Arnar

Svanur:Getan til aš hugsa abstrakt, draga vķšękar įlyktanir og uppgötva ešli nįttśrunnar, eru t.d. einkenni žessa ešlismunar. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi žessa getu. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi żmyndunarafl.

Hvaš ertu aš bulla.  Aušvelt aš halda svona fram įn žess aš gera minnstu tilraun til aš rökstyšja.

Hrafnar og mįvar veiša skeldżr og lįta žau svo falla śr mikilli hęš til aš brjóta skelina til aš komast ķ innihaldiš.  Einhverstašar hef ég lesiš um fugl sem notar prik/strį til aš veiša orma og maura innann śr holum ķ trjįm.  Žaš eru lķka til dęmi um apa sem nota verkfęri.  DoctorE benti einnig inn skemmtilegt video fyrir nokkru um rannsókn į hegšunarmynstri apa žar sem sżnt var hvernig žeir gįtu td. sett sig ķ spor annarra og metiš sżna 'stöšu' śt frį 'stöšu' annarra.

Arnar, 7.8.2009 kl. 12:34

14 Smįmynd: Arnar

Svanur: OK Arnar, fyrst aš žś metur sišfręšina sem fyrst og fremst heimspekilegt višfangsefni, veršur žś aš višurkenna aš hśn heyrir fyrst og fremst til heimi manna. Um heimsspeki veršur ekki fjallaš af neinu viti nema aš trś og trśarbrögš komi žar viš sögu Žetta veistu örugglega en samt undrar žś žig į žvķ aš fólk skuli ętķš tengja žetta tvennt, trś og sišferši.

Žótt mat į 'gęšum' sišferšis sé huglęgt/heimspekilegt žį žżšir žaš ekki aš žaš sé ašeins hęgt aš 'bśa til' sišferši į žeim nótum.  Žaš sem mér finnst gott žykir einhverjum öšrum vont.. og öfugt.  Žaš gildir eflaust um öll dżr.

Og, žaš er alveg hęgt aš fjalla um heimspeki įn žess aš flękja mįliš meš trś og trśarbrögšum inn.  Žaš fer allt eftir ešli mįlsins.

Arnar, 7.8.2009 kl. 12:37

15 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Nś svarar žś hreint śt Kristinn aš žś teljir aš ašeins sé um stigmun aš ręša og sį stigmunur sé tilkomin af greind. Sé svo er ešlilegt aš stigsmunur sé ekki ašeins į milli tegunda, heldur einnig innan tegunda af sömu įstęšu. Öšrum įstęšum er ekki til aš dreifa. Žś bendir sjįlfur į aš flest sem viš teljum einstakt į mešal okkar sé eša hafi veriš til mešal mannapa. Samt skrifar žś; "Ég er ekkert aš halda žvķ fram aš bein tengsl séu eftir žaš į milli greindar og sišgęšis, alls ekki." Hvernig fį žessar fullyršingar žķnar stašist Kristinn? Hvernig getur sišferši žróast milla tegunda af einni orsök en mešal tegundar af annarri?

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 12:55

16 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Ešli žess mįls sem viš erum aš ręša Arnar er sišfręši. Sišfręši hefur ętķš veriš samflettuš trś og trśarbrögšum og heimspekin hefur fengiš sķnar hugmyndir žašan. Ef žś ert annarrar skošunnar hvet žig til aš aš vķsa mér į žau sišferšisboš sem ekki eiga uppruna sinn ķ trśarbrögšum. 

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 13:04

17 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Žś et kominn śt um vķšan völl Arnaref žś ferš aš bera saman tólanotkun dżra og sišmenningu mannsins. Žś gętir allt eins lagt aš jöfnu žaš aš maurar hika ekki viš aš fórna nęsta maur og hann ekki viš aš fórna sjįfum sér til aš verja bśiš og fjöldamoršum Pol Pots ķ Kambódķu.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 13:10

18 Smįmynd: Arnar

Varšandi tólanotkun dżra var ég aš vķsa ķ eftirfarandi:

Svanur: Getan til aš hugsa abstrakt, draga vķšękar įlyktanir og uppgötva ešli nįttśrunnar, eru t.d. einkenni žessa ešlismunar. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi žessa getu. Ekkert dżr annaš en mašurinn hefur sżnt aš žaš hafi żmyndunarafl.

En ekki sišferšis vitund eša sišmenningu manna.  Til aš bśa til og nota tól žarf aš draga įlyktanir, uppgötva og jafnvel ķmynda sér.

En, žaš er bśiš aš svara spurningunni žinni.  Žś ert bara ekki įnęgšur meš svariš.

Vęri žį ekki almenn kurteisi aš svara minni?

Arnar, 7.8.2009 kl. 13:38

19 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Svanur Gķsli

Samt skrifar žś; "Ég er ekkert aš halda žvķ fram aš bein tengsl séu eftir žaš į milli greindar og sišgęšis, alls ekki." Hvernig fį žessar fullyršingar žķnar stašist Kristinn? Hvernig getur sišferši žróast milla tegunda af einni orsök en mešal tegundar af annarri?

Žś ert aš lesa eitthvaš annaš śr oršum mķnum en ég er aš segja, Svanur. Samkennd er til mešal dżra. Sišferši er blanda af samkenndarskotnum hugmyndum og samfélagslegum reglum. Žaš žarf vissa greind til aš dżrategund geti komiš sér upp slķkum reglum. Žaš mį jafnvel segja aš sumir mannapar séu komnir žangaš nś žegar, hvaš žį eftir nokkur žśsund įr.

Žaš er žvķ ašeins stigsmunur į žvķ hversu rįšandi žęr hugmyndir eru mešal okkar og mannapanna. Sį stigsmunur kemur til af greind og samžjöppun samfélaga, stęrš žeirra, getunni til aš skrįsetja sögu okkar og fleira.

Greind er hinsvegar lošiš hugtak sem segja mį aš tįkni getu heilans til allra verka, hversu óskyld sem žau verk kunna aš vera. Žannig getur greindin lķka oršiš til žess aš menn komist aš žeirri nišurstöšu aš žeir megi hunsa reglur samfélagsins. Greindin er ein forsenda žess stigs af sišferši sem viš erum aš tala um, en aukin greins ekki endilega įvķsun į lķnulega aukningu sišferšisins -eša žaš held ég aš viš getum ekki gefiš okkur.

Žaš er žvķ žinn misskilningur, ekki minn, aš sišferšiš vaxi lķnulega meš greindinni. Žaš er ég aš minnsta kosti ekki aš fullyrša aš sé tilfelliš. Žess vegna er ég ekki aš tala um mismunandi forsendur innan tegundar og milli tegunda.

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 14:07

20 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Kristinn; Sś greind sem žś tilgreinir sem įstęša samkenndar mešal dżra Kristinn, er vissulega lošiš hugtak. Ég tók dęmi ķ svari til Arnars um samkenndina sem rķkir ķ maurabśinu žar sem einstaklingnum er samt fórnaš fyrir heildina og tegundina. Žar rķkir ešlislęg samkennd sem ekki nęr śt fyrir žennan eina tilgang sinn. Hver er munurinn į henni og samkenndartilburšum manna?

Arnar; Žvķ mišur er spurningunni ekki svaraš. ķmyndunarafliš sem žś segir d+yrin hafa til aš nota sér tól er ekkert annaš en hermilist. Žau draga ekki įlyktanir heldur bregšast viš af ešlishvöt. Engin merki eru um žróun įhaldanotkunar mešal dżra. Žau eru bundin viš ešliįvķsun sķna.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 14:19

21 Smįmynd: Arnar

Og eftir hverjum eru dżrin aš herma?  Og ekki segja hver öšru žvķ fysta dżriš sem notaši tól hafši engan til aš herma eftir.  Žegar ég lęrši aš keyra bķl var ég ekki bara aš herma eftir ökukennaranum og öšrum ökumönnum?

Og varšandi žessa spurningu žķna, varstu bśinn aš įkveša eitthvaš svar og sęttir žig ekki viš neitt annaš svar?

Žaš gengur ekki upp aš ég geti spurt: "Hvaš er x + 1?" og svo geti ég hafnaš öllum öšrum svörum öšrum en "273".

Hvenęr kemur svariš viš spurningunni minni?

Arnar, 7.8.2009 kl. 14:35

22 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Svanur

Hver er munurinn į henni og samkenndartilburšum manna?

Er einhver munur į henni ķ raun? Annar en sį aš okkar lķfsmynstur er mun flóknara?

Ég held aš žetta sé leikur aš oršum. Ég er aš svara žvķ til aš töluverš greind sé forsenda sišferšis ķ hefšbundnum skilningi. Žaš segir sig ķ raun sjįlft, en žś lętur eins og žaš sé einhverju ósvaraš žarna.

Mįliš er bara žaš aš žś telur einhver rof verša milli efnis og hugsunar į įkvešnu stigi sjįlfsvitundar, hvort sem žaš er "gjöf" frį guši eša eitthvaš annaš. Ef svör mķn falla ekki aš žeirri kenningu snżrš žś śt śr til endaloka heimsins.

Sś kenning žķn er žó einungis tilkomin af vilja žķnum til aš vera trśašur og hefur lķtiš meš stašreyndir mįsins aš gera.

mbk,

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 14:50

23 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Kristinn; aš vilja skżr svör eru ekki śtśrsnśningar. Nś höfum viš grundvallaš žaš aš žķnu mati er ašeins stigsmunur į "lķfmynstri" maura og manna. Töluverš greind gefur manninum möguleika į aš ganga į skjön viš żmislegt sem dżrunum er ómögulegt.

En žessi greind gefur engum einstaklingi eša žjóšfélagi rétt til žess aš įkvarša hvaš sé rétt eša réttara sišferši. Nįttśrulögmįlin sem viš fylgjum, enda aukin greind ašeins afleišing nįttśruvals, eru hlutlaus. Allt žetta um rétt og rangt, gott og illt, er žess vegna tómt bull śt frį žessum sjónarmišum. Žaš er ekkert lögmįl sem segir aš višhald tegundarinnar sé af hinu góša. Žaš er hęgt aš fęra fyrir žvķ góš rök aš best vęri fyrir mannkyniš aš śtrżma sjįlfu sér. Velji ég aš fylgja mķnum duttlungum og er tilbśin til aš taka afleišingunum af žvķ, hefur enginn rétt til aš įlasa mér fyrir žaš. Jafnvel ekki  į žeim grundvelli aš eitthvaš samkomulag rķki mešal samfélagsins um aš halda įkvešnar reglur. Reglurnar breytast eins og viš vitum og žaš sem ekki var gott ķ gęr er gott ķ dag o.f.r.

Žaš er rétt hjį žér aš ég er į öndveršum meiši viš žig, en žaš kemur ekki ķ veg fyrir aš ég sjįi ekki aš žaš sem žś įsakar trśaša um, aš vilja smygla įkvešinni hugsun fram hjį allri umręšu, er einmitt žaš sem bjįtar į hjį žeim sem ekki vilja gangast viš žvķ aš mekanķsk heimsmynd krefst engrar sišfręši.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 15:25

24 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Svanur

Žaš er dįlķtiš gaman aš lesa hvaš žaš er mikil trśaroršnotkun ķ hugsun žinni: "réttur", "krafa", "rétt" og "rangt".

Fyrir žaš fyrsta er žaš afar mikiš tślkunaratriši hvort rétt eša rangt verši bull viš frį sjónarmiši mekanista. Žessi hugtök hafa vissulega breytilega merkingu og ašstęšubundna, en žaš hafa žau lķka ķ dag, žó trśfólk vilji ekki višurkenna žaš.

Réttur okkar til aš įlasa hvoru öšru er gefinn af samfélaginu. Sem er tilfelliš ķ dag og virkar fķnt (sęmilega allavega), en sumir žurfa į žvķ aš halda aš telja sér trś um aš sį réttur grundvallist af trś.

Žaš er rétt hjį žér aš ég er į öndveršum meiši viš žig, en žaš kemur ekki ķ veg fyrir aš ég sjįi ekki aš žaš sem žś įsakar trśaša um, aš vilja smygla įkvešinni hugsun fram hjį allri umręšu, er einmitt žaš sem bjįtar į hjį žeim sem ekki vilja gangast viš žvķ aš mekanķsk heimsmynd krefst engrar sišfręši.

Hverjir vilja ekki gangast viš žvķ, Svanur? Heimsmynd getur ekki krafist neins. Huglęgir hlutir į borš viš réttlęti eru ekki rök-kubbar sem falla eins og flķs viš rass aš nęsta kubbi.

Sišferši er naušsynlegt samfélaginu - eins og viš žekkjum žaš - og žess vegna reynum viš aš višhalda žvķ og móta žaš til hins betra. En žaš er enginn trśleysingi aš reyna aš smygla žvķ framhjį umręšunni.

Viš viljum aš samfélagiš funkeri sem best fyrir sem flesta, žvķ žaš eykur lķkurnar į žvķ aš viš höfum žaš sjįlf gott, sį vilji er hornsteinn hugmynda į borš viš rétt og rangt, réttlęti og ranglęti. Žau hugtök verša žvķ ekki bull ķ mekanķskum heimi, nema horft sé į žau eingöngu frį sjónarhóli žess sem grundvallar allt slķkt meš vilja gušs og getur ekki sętt sig viš veröld įn hans.

mbk,

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 16:11

25 Smįmynd: Svanur Gķsli Žorkelsson

Kristinn; Sį sem ašhyllist mekanķska heimsmynd hefur engar raunverulegar forsendur til žess aš bęta eša móta sišferši. Undirstöšur sišferšis eru ekki til ķ mekanķskri heimsmynd. Žaš er stašreyndin sem trśleysinginn er aš reyna aš smygla fram hjį ķ umręšunni. Žaš er ekkert ķ mekanķskri heimsmynd sem styšur žį skošun aš einhverskonar nįttśrvalsleg gullin regla sé til eša žurfi aš vera til. Ķ mekanķskri heimssżn er mašurinn dżr og yfirburšir hans į sviši vitsmuna gera honum kleift aš haga sér eins og honum sżnist. Žaš er alrangt aš viljinn einn nęgi til žess aš mynda hornstein sišfręši, žvķ fólk veršur aš vita hvaš žaš vill. Vilji fólks til aš vera gott og réttlįtt veršur ekki til af ómešvitušum hneigšum tengdum nįttśruvali, heldur hugmyndum mannsins um ęšri tilgang.

Arnar; Varšandi spurningu žķna;  - Trśin ein gerir fólk ekki sišaš. Žaš skiptir mįli hverju fólk trśir. En ef mannkyniš hefši ekki notiš gušlegrar leišsagnar vęri žaš og žar meš ég, sišlaus.

Svanur Gķsli Žorkelsson, 7.8.2009 kl. 17:39

26 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Svanur

Žetta eru alveg ótrślegar yfirlżsingar hjį žér. Hvaš kemur žér til aš halda aš öll hegšun sé fullkomlega rökrétt svo viš fįum skiliš nišur į einstakling?

Undirstöšur sišferšis eru bara samkennd og reglur, įsamt žįtttöku. Hvernig geta žessir hlutir ekki veriš til ķ mekanķskum heimi? Žęr eru žaš.

Jį, viš getum hagaš okkur eins og okkur sżnist, en viš gerum žaš ekki. Vegna žess aš viš höfum greind og skiljum mikilvęgi hugmyndar eins og gullnu reglunnar, sem ekki er fullkomin gušleg gjöf, heldur nafn į heppilegri hegšun sem viš höfum tamiš okkur, lķkt og margt annaš sem mį deila um hvort aš sé ešlislęgt eša lęrt.

Žaš er ekki alrangt aš viljinn geti veriš hornsteinn sišferšis. Sišferši er ekki algilt og ekki gušlegt og mannlegar hvatir og hugsun geta einfaldlega mótaš žaš og skapaš.

Og vilji fólks til aš gera gott hefur einmitt ekkert meš ęrši tilgang aš gera, nema fyrir žeim sem žurfa į žeirri blekkingu aš halda. Ég t.d. į alveg mķna spretti ķ góšmennsku og žį er ég ekkert aš hugsa um ęšri tilgang, heldur ašeins aš njóta žess aš glešja ašra, slķkt er jś mjög gefandi.

Žś leggur eintómar trśaryfirlżsingar til oršiš, ekki rök. Stašreyndin er sś aš ég og markir ašrir erum trślausir og hegšun okkur įgętlega. Hvernig skżrir žś žaš?

mbk,

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 17:53

27 Smįmynd: Kristinn Theódórsson

Ef sišferši er afleišing greindar og samkenndar ķ sömu sęng er kenning žķn fallin, Svanur. Dżrin hafa samkennd, mannapara hafa eitthvaš sem svipar til sišferšis og viš erum bara skrefi lengra komin vegna greindar, en ekki afskipta guša.

Viš žróum svo žaš sišferši eftir žvķ sem ašstęšur okkar og skilningur į hlutunum breytist, sem sagan sżnir aš er tilfelliš.

Kristinn Theódórsson, 7.8.2009 kl. 18:22

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband